1980
1. NE ŽELIM DA TE IZGUBIM (Obradović)
2. NOVI KARIJERISTA (Blažić, Gužvan, Obradović)
3. DA LI JE DOZVOLJENO RAZGLEDANJE VAŠEG VRTA (Langer, Gužvan, Obradović)
4. ČEDNA GRADSKA LICA (Langer, Obradović)
5. U VREMENU HOROSKOPA (Langer, Blažić, Gužvan, Obradović)
6. ŽELJA ZA ŽELJOM (Langer, Blažić, Gužvan, Obradović)
7. NEŠTO NAM HOLIVUDSKI RECI (Gužvan, Obradović)
8. ČUVAJ SE ČISTUNACA I LJUDI BEZ MANA (Langer, Blažić, Gužvan, Obradović)
9. GENERACIJA SRETNIKA (Langer, Blažić, Gužvan, Obradović)
10. GAZI OPET ČIZMA (Langer, Blažić, Gužvan, Obradović)
SERGIO BLAŽIĆ - vokalni solista
DRAGAN GUŽVAN - gitara
SAŠA DADIĆ - bubnjevi
BRUNO LANGER - bas, vokal
Recitacija - BOŠKO B. OBRADOVIĆ
Produkcija - JOHN ETCHELLS
Glavni ton majstor - BARRY AINSWORTH
Ton majstor - ANDY ROSE
Asistent - TIM WYBROW
Dizajn - ARMANDO DEBELJUH, Grafički studio D / LICIO DEBELJUH
Fotografija za naslovnu stranu - TONE STOJKO
Foto skice - ZORAN SIMIĆ i DUŠKO MARUŠIĆ
Suradnici : MIŠO TIKVICKI, DIONISIO de GRAVISSI, DAVOR SALATIĆ, i crna doga LADY
Snimljeno i miksano u pokretnom studiju MOBILE ONE iz Londona, smještenom u autokampu "Stoja" kraj Pule, od 12. do 19. prosinca 1979. godine.
ATOMSKA TRILOGIJA
Eto, tu smo. SKLONIŠTE je neosporno zaokružilo jedno svoje stvaralačko razdoblje. Dosljedno i raskošno. Bez predubjeđivanja. Pametno.
Može li se, poslije slušanja njihova trećeg albuma i dalje tvrditi kako je rock muzika - kratkoga daha? Mislim, ne. S glazbom na ovoj ploči, naprotiv, otvoreno je neko fino predvorje koje svojim dimenijama obećava novu zalihu tonskoga kolorita, rocku što se u nas svira. K tomu, ATOMSKO je SKLONIŠTE uhvatilo onu izazovnu nadrealističku nit s prave njezine strane - nit iza koje grupa već dulje s nakanama stoji. Zadovoljstvo je utoliko veće što su glatko izbjegnute šarenolažne nadrealističke natruhe /zamke/ , izanđale od silna natucanja i pustog šminkanja. Riječ je ovdje o istinskoj tkivnovezivnoj vrijednosti, o inspirativnom i ubjedljivom zamahu. Ništa manje stidljivo, stoji iskustvena razina kao osnova pretpostavke glazbe na ovoj ploči. Stoga valja potcrtati - "atomski" je rock takođe nastao iz ovovremenih muzičkih nastojanja i zahtjeva /čini mi se, ponegdje čak i dobrano istrčao/, ali tek toliko da pruži pun užitak novim i nemirnim stremljenjima sazvučja.
Zbog toga i zbog drugih dojmova koji će nastati slušanjem ove ploče, naslov "Atomska Trilogija", valja uvjetno shvatiti. ATOMSKO SKLONIŠTE jest stavilo pečat na svoje dvoipolgodišnje djelovanje, ali to je točka koja se odgovorno može staviti i iza trećeg poglavlja. Uopće nije važno tko će krenuti dalje, poslije te točke. To bi, dakle, istovremeno mogla biti točka na "i". I to je dobro.
Tragovi atomske rock disperzije neprijeporno se uočavaju, a to je unutrašnjem izvorištu snage i te kako davalo poticaja, s obzirom da SKLONIŠTE nije htjelo samo do vanjskog ruba interpretacije. U kontekstu takva razvojnog toka mnogoznačnost atomske ideje popraćena je koliko autohtono, toliko i u originalnoj funkciji. I to je takođe dobro. Da završimo samo na tomu.
Može li se, poslije slušanja njihova trećeg albuma i dalje tvrditi kako je rock muzika - kratkoga daha? Mislim, ne. S glazbom na ovoj ploči, naprotiv, otvoreno je neko fino predvorje koje svojim dimenijama obećava novu zalihu tonskoga kolorita, rocku što se u nas svira. K tomu, ATOMSKO je SKLONIŠTE uhvatilo onu izazovnu nadrealističku nit s prave njezine strane - nit iza koje grupa već dulje s nakanama stoji. Zadovoljstvo je utoliko veće što su glatko izbjegnute šarenolažne nadrealističke natruhe /zamke/ , izanđale od silna natucanja i pustog šminkanja. Riječ je ovdje o istinskoj tkivnovezivnoj vrijednosti, o inspirativnom i ubjedljivom zamahu. Ništa manje stidljivo, stoji iskustvena razina kao osnova pretpostavke glazbe na ovoj ploči. Stoga valja potcrtati - "atomski" je rock takođe nastao iz ovovremenih muzičkih nastojanja i zahtjeva /čini mi se, ponegdje čak i dobrano istrčao/, ali tek toliko da pruži pun užitak novim i nemirnim stremljenjima sazvučja.
Zbog toga i zbog drugih dojmova koji će nastati slušanjem ove ploče, naslov "Atomska Trilogija", valja uvjetno shvatiti. ATOMSKO SKLONIŠTE jest stavilo pečat na svoje dvoipolgodišnje djelovanje, ali to je točka koja se odgovorno može staviti i iza trećeg poglavlja. Uopće nije važno tko će krenuti dalje, poslije te točke. To bi, dakle, istovremeno mogla biti točka na "i". I to je dobro.
Tragovi atomske rock disperzije neprijeporno se uočavaju, a to je unutrašnjem izvorištu snage i te kako davalo poticaja, s obzirom da SKLONIŠTE nije htjelo samo do vanjskog ruba interpretacije. U kontekstu takva razvojnog toka mnogoznačnost atomske ideje popraćena je koliko autohtono, toliko i u originalnoj funkciji. I to je takođe dobro. Da završimo samo na tomu.
Budimir Žižović
Pula, 1. siječnja 1980.
Pula, 1. siječnja 1980.
NE ŽELIM DA TE IZGUBIM
U bjelini sobe
Bolesnik sanja sutrašnju operaciju.
Na sastanku,
Govornik iznosi program za novu akciju.
Žene iz susjedstva,
Negdje predveče, spominju emancipaciju.
Narkomani u diskaću
Saznaju za poslijeponoćnu raciju.
Ti kasniš kao i uvijek,
A ja čekam,
Jer ne želim da te izgubim.
Sa prozora starogradnje
Violinista po ulici prosipa varijaciju.
Starica je na tržnici izložila
Posljednju cvjetnu kreaciju.
Jučer je objavljeno
Da su svi prisutni osudili tržišnu separaciju
Danas,
Na drugoj strani,
Kako ta nova bomba
Izaziva neslućenu radijaciju.
Ti kasniš kao i uvijek,
A ja čekam,
Jer ne želim da te izgubim.
NOVI KARIJERISTA
Novo, novo,
Najnovije,
Novi karijerista
Jedan, pedeset, možda već i trista.
U početku neprepoznatljiv,
Podsjeća na gladne,
Tužne, skrušene,
Skrušene i jadne.
Velike su štetočine junaci karijerizma,
Naročito u vrijeme samoupravnog socijalizma.
Novo, novo,
Najnovije,
Novi karijerista,
Jedan, pedeset, možda veći trista.
Kad učvrste pozicije
Lica im postaju ohola,
I žive život
Bez ikakvih skrupula.
Velike su štetočine junaci karijerizma,
Naročito u vrijeme samoupravnog socijalizma.
DA LI JE DOZVOLJENO RAZGLEDANJE VAŠEG VRTA
Prošetam tako slučajno,
Uz vaš raskošni vrt.
Mrko me zagleda
Onaj ružni hrt.
I kao u literaturi
Iz habzburških dana,
Sunce se lagano prikrada
Između njegovanih grana.
Usred te puste,
I nepotrebne raskoši,
Primjećujem da gajite
Svinje i kokosši.
Prošetam tako slučajno,
Uz vaš raskošni vrt.
I sada mi je jasan
Vaš životni put.
I kao u literaturi
Iz habzburških dana,
Lada se vaša kći
U sjeni njegovanih grana.
Usred te puste,
I nepotrebne raskoši
Primjećujem da gajite
Svinje i kokoši.
ČEDNA GRADSKA LICA
Kompleksaši,
Titulaši,
Što sanjate,
Što vas plaši
Usred svoje mračne moći,
Vi živite u samoći.
Dok jurite za lovom,
Čedna gradska lica,
Pokraj vas će umrijeti
I posljednja jata ptica.
Bolujete od visina,
I velikih zapremina.
Dvjesto rata,
Sto kvadrata,
Na tri kata.
Dok jurite za lovom,
Čedna gradska lica,
Pokraj vas će umrijeti
I posljednja jata ptica.
U VREMENU HOROSKOPA
U vremenu horoskopa,
I velikih snoviđenja,
Nije dobro mornarima
Poželjeti doviđenja.
Jer čudni su i sablasni
Mornarevi neki snovi,
U kojima iznad broda
Lete crni galebovi.
U vremenu transplatata,
I uspješnih dijaliza,
Novi bubreg bi poželjela
I čudesna Mona Liza.
Jer čovjek se odhrvao
Bar po nekoj ružnoj smrti,
I još uvijek hvala bogu,
Na planeti on se vrti.
U vremenu satelita,
I svemirskih putovanja,
Besmisleno odzvanjaju
Uvijek nova ratovanja.
Poznati su i planovi,
Umobolnih nekih glava,
Da za vijek vjekova, amen,
Ovaj ljudski rod odspava.
ŽELJA ZA ŽELJOM
Svojoj kćeri mjezimici
Sretan put do Havaja,
Želi zabrinuti tata
Koji je skromnu odgaja.
Zahvalna rodbina,
Svi bliži rođaci,
Još jedno hvala mornaru
Za šverc u luci.
Svom dragom sinu,
Da ne pješači na faks,
Mama daruje “Mercedes”
Za psihički relaks.
Rastavljnim roditeljima
Godišnjicu braka,
Čestitaju ostavljena djeca
I njihova baka.
NEŠTO NAM HOLIVUDSKI RECI
Zahvaljujući međudržavnoj razmjeni
Ti svoj četvrti razred pohađaš u Americi.
Ispričaj nam nešto kaubojski,
Nešto nam holivudski reci.
Ne piši više
Kako je obitelj kod koje živiš
Prepuna malograđanskih manira.
Rađe nabroj koncerte,
I što se po diskaćima svira.
Otkud taj strah i dosada,
Otkud takva nostalgija,
Zar te ne uzbuđuju
Broadway,
Disneyland,
Niagara,
C.I.A.?
Ne piši više
Kako je sve to trulo,
Zatupljujuće
Kompjuterizirano.
Rađe pošalji neku “Harward” maju,
Opiši 12 TV programa od jučer.
Otkud taj strah i dosada,
Otkud takva nostalgija,
Zar te ne uzbuđuju
Broadway,
Disneyland,
Niagara,
C.I.A.?
ČUVAJ SE ČISTUNACA I LJUDI BEZ MANA
Začeta si usred proljeća,
Kroz ljubav u nabrekloj travi.
Ali ne znaš
Kad će netko da te zavoli,
A kad da ostavi.
Dok u tvojoj zgradi
Svi pate od neuroze,
Ili ravnih tabana,
Ti si prosto rečeno
Jedra, zdrava i nasmijana.
Te zavisti što te zapljuskuju,
Što dolaze sa svih strana,
To su malograđanske vrline
Čistuanca i ljudi bez mana.
Kad izguraš školske klupe ljubavi
I još neke peripetije,
Pojavit će se proljeće,
Možda još zelenije i svijetlije.
GENERACIJA SRETNIKA
Ti imaš priliku
Da zavoliš i astronauta,
A generacija si sretnika
Koji se ne sjećaju rata.
Ti imaš izbor
Od fakulteta do droge,
I u tom kazalištu života
Možeš da biraš uloge.
Ti možeš biti sretna
Na seksualnom i društvenom planu.
Možeš da učiš noću,
A ljubav da vodiš po danu.
Samo nemoj da prepukneš
Od te puste slobode,
Pa da te prigrle psihijatri,
A djecu da ti rađaju rode.
GAZI OPET ČIZMA
Sve što se desilo
Na uglu ulice
Učinile su opet
Plaćene ubice.
Po svijetu,
Dok te volim,
Gazi opet čizma,
Uskrsle sablasti
Neonacizma.
Sve što se desilo
Na traci autostrade
Pripremile su opet
“Crvene brigade”
Po svijetu
Dok te volim,
Gazi opet čizma,
Uskrsle sablasti
Neonacizma.
Sve što se dešava
Ukidanjem slobode
Podsjeća na dane
Kad ljude odvode.
Po svijetu
Dok te volim,
Gazi opet čizma,
Uskrsle sablasti
Neonacizma.
sadržaj preuzet sa:
atomskoskloniste.homeip.net
atomskoskloniste.homeip.net
Нема коментара:
Постави коментар